SPOMEN NA SVETO TRODNEVLJE

Ljubite jedni druge kao što sam ja ljubio vas!

Nakon Cvjetnice, Nedjelje Muke Gospodnje ulaze kršćani u Veliki ili Sveti tjedan. U tom Velikom tjednu osobito su važni dani Svetog trodnevlja: Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. Svečano je bilo i u Župi sv. Antuna Padovanskog u Otoku. Sva misna slavlja i obrede predslavio je župnik preč. Antun Knežević.

Veliki četvrtak

Veliki četvrtak je dan Posljednje Isusove večere, dan ustanovljenja euharistije, dan svećeničkog reda. Ustanovljenjem euharistije Isus je kršćanima ostavio znak svojega tijela i krvi.

Na Vrliki četvrtak se u katedralama održavaju mise posvete ulja koje se upotrebljava kod slavlja pojedinih sakramenata. Na istoj misi svećenici  obnavljaju svoja svećenička obećanja.

Otočka župna crkva sv. Antuna Padovanskog je bila puna kao rijetko kad. Veliki broj vjernika došao je slaviti Kristovu posljednju večeru i simbolički sudjelovati u njegovoj agoniji u Getsemanskom vrtu.

Euharistijsko slavlje predvodio je župnik preč. Antun Knežević.

Govoreći o najvećim otajstvima ovoga euharistijskog slavlja župnik je, između ostaloga rekao: " Večeras se posebno spominjemo Isusovog blagovanja sa  svojim učenicima, prijateljima, apostolima. Okupili su se da proslave Pashu koja je bila Isusova oproštajna gozba, posljednja večera s učenicima.  Isus na toj večeri naviješta novi princip međuljudskih odnosa: naviješta ljubav, ali ne bilokakvu, nego onu koja se potpuno daje i koja služi do kraja. Otajstvo te i takve ljubavi mi slavimo večeras. Isus na toj večeri svima nama predaje samoga sebe, ustanovljuje sakrament svoga tijela i krvi, euharistiju, da bismo svi mogli biti dionicima  spasenja i oslobođenja koje on donosi. Euharistija, dakle, uprisutnjuje svaki put, pa tako i večeras, događaj Isusove ljubavi prema nama, one ljubavi koja ga je na križ i dovela. Euharistija je očišćenje čovjeka, služenje u ljubavi što je Isus pokazao pranjem nogu svojim učenicima. Isus to čini iz poniznosti, ali i kao primjer.'Primjer sam vam dao da i vi činite kao što ja vama učinih.' Čin je to služenja ljubavi. Večeras je Isus i nas pozvao oko sebe, oko euharistije koja nas spaja u jednu veliku obitelj, uvodi nas u novi poredak, poredak ljubavi. Euharistija se ne može odvojiti od ljubavi, od služenja u ljubavi, a Isus nam kaže. 'Primjer sam vam dao da i vi tako činite'.

Nakon homilije uslijedio je obred pranja nogu apostolima. Ove godine su u ulozi apostola  bili članovi otočkog DVD-a- oni koji su izrazili želju sudjelovati u ovome svečanom obredu.

Po završetku euharistijskog slavlja Presveti Oltarski Sakrament je prenesen u kriptu crkve gdje su vjernici, predvođeni župnikom, klanjanjem Presvetom obavili Getsemansku uru, a poslije su pojedinačno molitvom sudjelovali u Kristovoj agoniji.

Veliki petak

U bogoslužju Velikog petka vjernici se spominju Muke Gospodnje. Prate Krista na njegovom putu u smrt. Na Veliki petak nema euharistije. Ogoljen je oltar, prazno je svetohranište. Slave se obredi Kristovog puta do križa i smrt na križu.

Obredi su počeli ujutro u 9.00 sati križnim putom kojega je vodio župnik u nazočnosti mnogih vjernika.

Večernji obredi počinju tiho, bez ulazne pjesme. Župnik se prostro ispred oltara, a vjernici su klečeći u tišini obavljali pokajnički čin.

Nakon biblijskih čitanja uslijedilo je pjevanje izvješća Muke Gospodina našega Isusa Krista po Ivanu. Isusova nas muka uči da u trpljenju susretnemo njega, da naučimo nadvladati trpljenje. Muku je čitao Ivan Škrobo u ulozi evanđelista, župnik je pjevao ulogu Isusa, a župni Mješoviti zbor "Bl. Alojzije Stepinac" pod ravnanjem prof. Jana Valenćika, kratkim dionicama popunjavao je sudjelovanje židovskog naroda u osudi Isusa Krista na muku na križu. 

Nakon sveopće molitve uslijedio je drugi dio:  Klanjanje svetom križu. Nepregledna rijeka vjernika slila se sredinom crkve da bi se poklonila križu i poljubila Kristovo tijelo. 

U homiliji je župnik govorio o Isusovoj žrtvi i smrti na križu: " Isusova muka i smrt na križu danas su u središtu našeg razmišljanja. To je najtragičniji čin u povijesti jer se čovjek drznuo dignuti ruku na Boga da ga je pribio na križ. Ono što još više pri tom zabrinjava jest činjenica da je to sve bilo prema zakonu, kako su to tumačili Židovi. 

Isusova nepravedna osuda koja se nažalost i danas nastavlja u svakom nepravedno osuđenom čovjeku,  zorno nam svjedoči da tamo gdje pravda i zakon ne počivaju na istini, taj zakon postaje okrutno proturječje i prijevara. Tako je i Božja Istina razapeta na križ. No, istina se ne može ušutkati nikakvim ljudskim djelovanjem, pa ni razapinjanjem  i ubojstvom. Toga postajemo svjesni upravo pred Isusovim križem koji nam govori da je Istina pobijedila upravo po križu na kojem je trebala  biti poražena. Ako hoćemo da nas Božja istina vodi, onda ne možemo izgubiti iz vida Kristov križ koji je učinio da nam s križa zasja istina o Bogu koji nas je toliko ljubio da je dao svoga sina Isusa Krista za sve nas.

No, Isusov Veliki petak nam poručuje da to nije kraj. Konačni ishod na uskrsno jutro bio je trijumfalan, pokazao je izlaz iz naoko bezizlazne situacije. Isusova žrtva na križu za nas daje nadu, spašava, oslobađa i utemeljuje smisao naše žrtve za bližnjega," naglasio je župnik.

Po završetku obreda Velikog petka križ je položen u Kristov grob.

 

Velika subota

Na Veliku subotu Crkva je u tišini uz Kristov grob.

Obredi  su počeli u poslijepodnevnim satima  blagoslovom  jela koje će vjernici blagovati na Uskrs  ujutro.

Večernji obredi su počeli navečer u 20,00 sati. Sve je počelo Službom svjetla. Ispred crkve je zapaljen oganj na kojemu je zapaljena uskrsna svijeća. Svijeća se svečano unosi u crkvu i vjernici na njoj pale svoje svijeće koje su ponijeli sa sobom. Znak je to da Božji narod putuje zemljom obasjan Kristovim svjetlom.

Pjevajući Vazmeni hvalospjev svijeći  župnik je pozvao vjernike, nebo , zemlju i Crkvu da se raduju ove noći kad se " nebesko sa zemaljskim, božansko s ljudskim povezuje".

U Službi riječi vjernici su mogli čuti tri čitanja iz Knjige postanka prikazujući osnovna razdoblja povijesti spasenja.

U homiliji je župnik naglasio." Večerašnje slavlje vazmenog bdijenja govori nam bogatim obredima i simbolima. Obnavlja se sjećanje na početak stvaranja, na hod kroz povijest i prepoznavanje prisutnosti Boga pa i kad je izgledalo da ga nema, da nas je ostavio. Bog je uvijek prisutan i govori na svojim jezikom. Na poseban način Bog je progovorio po Isusu Kristu.  No, taj jezik nije bio jasan tada, a mnogima ni danas. Kroz Isusa je progovorio Bog koji kaže:'Ništa nije završeno, tek započinje. Isus je tu, uskrsnuo je! Otvara novi svijet, novi život, novo gledanje na čovjeka, na budućnost, na smrt. Otvara se kraljevstvo ljubavi u kojemu je Isus uvijek prisutan.'

Uskrs je temeljni oslonac naše vjere, našega nadanja, naše ljubavi. Sve se to ostvarilo u Isusu Kristu i ostvarit će se u svakom čovjeku, jer Kristovo uskrsnuće je i naše uskrsnuće!"

Vrhunac je bilo svečano euharistijsko slavlje uz zvuke zvona i snažno "aleluja".

Krsnom službom vjernici su zajedno s pjevačima izmolili litanije, a onda je uslijedio blagoslov vode i obnova krsnih obećanja.

Krist je uskrsnuo, aleluja!

Sve obrede Svetog trodnevlja pratio je Mješoviti zbor "Bl. Alojzijr Stepinac". Svoj doprinos slavlju dali su i župni čitači.

Župnik je zahvalio svima koji su nazočili obredima Svetog trodnevlja, a ove godine ih je bilo doista puno.

M.B.



Poratak na naslovnu stranicu...